Osobito nas raduje najaviti kako je zagrebački nadbiskup, mons. Dražen Kutleša, Dekretom proglasio baziliku sv. Antuna na Svetom Duhu jubilejskim mjestom. Ovim proglasom je Zagrebačka nadbiskupija još jednom označila posebnost ovoga svetoga mjesta, što je svim našim župljanima i hodočasnicima najljepši božićni dar!

Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša odredio je sveta jubilejska mjesta tijekom trajanja Redovitog jubileja 2025. Dekretom o jubilejskim mjestima i oprostima u Zagrebačkoj nadbiskupiji, koji donosimo u cijelosti.

Papa Franjo u Buli proglašenja redovitoga Jubileja 2025. godine Spes non confundit, osim što pozornost usmjerava na Sveta vrata i Jubilejske crkve u Rimu i u drugim mjestima u svijetu, naglašava važnost vrednovanja i ostalih mjesta u mjesnim Crkvama, kao prostore prihvaćanja, zajedništva i dioništva u otajstvu spasenja za rađanje nade.

U skladu s Odredbama o udjeljivanju oprosta tijekom redovitoga Jubileja 2025. Apostolske pokorničarnice i u njima navedenim uvjetima, koje u mjesnim Crkvama izvan Rima i Svete zemlje među mjestima za sveta hodočašća stavljaju naglasak na katedrale, odnosno konkatedrale te na ostale crkve i sveta mjesta, ovime određujem da za cijeloga trajanja Redovitoga jubileja 2025, počevši od 29. prosinca 2024. godine,

• Bogoslužni prostor bl. Alojzija Stepinca u Zagrebu,
• Bazilika Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nacionalnome svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici,
• Bazilika sv. Antuna Padovanskoga u Zagrebu,
• Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu,
• župna crkva Presvetoga Trojstva u Krašiću,
• župna crkva sv. Antuna Padovanskoga u Sesvetskim Selima i
• župna crkva Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini

budu sveta jubilejska mjesta prigodom svetih hodočašća (usp. Odredbe, I.), odnosno pri pobožnim pohodima (usp. Odredbe, II.) za dobivanje i djelotvorno življenje jubilejskoga oprosta (usp. Spes non confundit, 23) u Zagrebačkoj nadbiskupiji.

Kao što je navedeno u Odredbama Apostolske pokorničarnice, isti se oprosti pod istim uvjetima dodjeljuju onima koji iz ozbiljnih razloga ne budu mogli sudjelovati u svečanim slavljima, hodočašćima i pobožnim pohodima (klauzurne redovnice i redovnici, starije osobe, bolesnici, zatvorenici, kao i oni koji u bolnici ili na drugim mjestima stalno skrbe o bolesnicima).

Jubilejski će se oprost, nadalje, moći dobiti i djelima milosrđa i pokore navedenima u Odredbama, to jest: ako vjernici budu dionici: pučkih misija, duhovnih vježba ili susreta na kojima se uči o tekstovima Drugoga vatikanskog koncila i Katekizma Katoličke crkve; po činjenju tjelesnih i duhovnih djela milosrđa; ako u određeno vrijeme odu u posjet svojoj braći i sestrama koji su u potrebi ili u teškoćama (bolesnicima, zatvorenicima, usamljenim starijim osobama, osobama s invaliditetom i sl.); djelima pokore (napose petkom) i drugim djelima djelotvorne ljubavi.

O podjeli oprosta za redovni jubilej 2025. godine, pročitajte na poveznici:

https://ika.hkm.hr/novosti/o-podjeli-oprosta-za-redovni-jubilej-2025-godine-koji-je-proglasio-papa-franjo/

Zašto Jubileji?

Papa Franjo je s računa @Pontifex na platformi X uputio poruku uoči početka Svete godine o temi nade. U utorak 24. prosinca u 19 sati bit će otvaranje Svetih vrata u bazilici svetoga Petra, a 26. prosinca u rimskom zatvoru Rebibbia. Uslijedit će otvaranje Svetih vrata u papinskim bazilikama u Rimu te hodočašća i događanja uz sudjelovanje, kako se očekuje, tisuća ljudi, prenosi Vatican News.

„Jubileji su dragocjeni trenutci za pregled našeg života, i kao pojedinaca i kao zajednice. Oni su, osim toga, prilike za razmišljanje, razmatranje i osluškivanje onoga što nam Duh Sveti danas govori (Otk 2,7)“, objavljeno je na računu @Pontifex.

Za nešto više od dvadeset i četiri sata papa Franjo će otvoriti Sveta vrata Bazilike svetoga Petra kako bi označio početak Svete godine, jubilarne 2025., koju je želio posvetiti temi nade. Nadi koja ne razočarava, kako stoji u naslovu Bule proglašenja Jubileja „Spes non confudit“. Nadi potrebnoj u ovo doba svijeta koji, između ratova, podjela, siromaštva, klimatskih kriza, čini se kao da nudi samo tjeskobu i žalost.

Objavom sa svojega računa @Pontifex na platformi X, sada već privilegiranoga kanala koji istovremeno dopire do milijuna ljudi na devet jezika, Papa skreće pozornost na taj događaj, ali ponajviše na intimnu narav tog velikog crkvenog događaja koji uključuje svijet i prekretnicu koju može predstavljati za život svakog čovjeka. Prilika je to za razmišljanje i sabranost – ističe Papa u objavi, implicitno ponovno izražavajući želju – već nekoliko puta očitovanu posljednjih mjeseci – da Jubilej prije svega bude vrijeme duhovnosti, ponovnoga rođenja, oprosta i društvenog oslobođenja. Rekao je to u molitvi 8. prosinca na svetkovinu Bezgrješnoga začeća, upozoravajući na opasnost od gušenja milosti zbog organizacije, zbog mnogo stvari koje treba učiniti ili pak zbog prigovora zbog brojnih gradilišta i promjena s kojima se grad Rim suočava i s kojima će se još suočavati.

Brojni „jubileji“

Brojni su događaji na programu od 24. prosinca, od Badnjaka i otvaranja Svetih vrata, do zatvaranja Jubileja 6. siječnja 2026. Predviđa se sudjelovanje više od 30 milijuna ljudi u raznim „jubilejima“ posvećenima različitim kategorijama: od svijeta komunikacije do umjetnikā, od oružanih snaga do volonterā, od bolesnikā i zdravstvenih djelatnika do posvećenoga života, đakonā, bratovštinā, od radnikā do poduzetnikā, od vladajućih do mladih i adolescenata. Upravo se na Jubileju adolescenata, koji je na rasporedu od 25. do 27. travnja, očekuje najviše hodočasnika i sudionika također zbog proglašenja svetim Carla Acutisa.

Otvaranje Svetih vrata u bazilici svetoga Petra

U međuvremenu, na Badnjak, u 19 sati počinje obred otvaranja Svetih vrata, prije mise bdjenja. Očekuje se da će se na Trgu svetog Petra okupiti oko 30 tisuća vjernika koji će ceremoniju pratiti na velikim ekranima; jedna će pak grupa biti u bazilici. Papa Franjo će, dvadeset i pet godina nakon svetoga Ivana Pavla II., i devet godina nakon izvanrednog Jubileja milosrđa (otvorenog svečanošću u katedrali u Banguiju) izreći formulu: Haec porta Domini (Ovo su vrata Gospodnja), na što će vjernici odgovoriti: Iusti intrabunt in eam (Kroz njih ulaze pravednici).

Vjernici sa svih kontinenata

Globalni opseg ove Svete godine odrazit će se prije svega u cvjetnom daru koji će Papi donijeti desetero djece iz različitih naroda (Austrije, Južne Koreje, Egipta, Filipina, Indije, Meksika, Nigerije, Samoe, Slovačke i Venezuele). Pedeset i četvero vjernika s pet kontinenata prvi će proći kroz Sveta vrata koja će Papa otvoriti kako bi tražili jubilejski oprost i ispovjedili svoju vjeru. Među zemljama iz kojih dolaze nalaze se također Kina, Kongo, Južna Koreja, Eritreja, Iran, Papua Nova Gvineja, Samoa, Sjedinjene Američke Države i Vijetnam.

„Simbol nade“ za zatvorenike u rimskom zatvoru Rebibbia

U Svetoj godini koju Papa, kako je napisao u buli, želi posvetiti ne samo jubilejskim znakovima nego i gestama skrbi i milosrđa prema ranjivima u društvu, nalazi se jedan trenutak bez presedana, a to je otvaranje Svetih vrata u zatvoru. Papa Franjo je to objavio u buli proglašenja Svete godine Spes non confundit, nakon čega je nadbiskup Rino Fisichella, zadužen za organizaciju Jubileja, izvijestio da je izabrana kaznionica Rebibbia koju je Papa već posjetio 2015. u prigodi Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak. Papa će otvoriti Sveta vrata Rebibbije 26. prosinca ujutro, na blagdan svetoga Stjepana, u nazočnosti nekoliko zatvorenika. Njima tom gestom želi, kako je napisao, pružiti konkretan znak blizine kako bi on bio simbol koji nas potiče da u budućnost gledamo s nadom i obnovljenim opredjeljenjem za život.

Obred u papinskim bazilikama u Rimu

Nakon vrata bazilike svetoga Petra i zatvora Rebibbije uslijedit će otvaranje Svetih vrata triju papinskih bazilika u Rimu: svetoga Ivana Lateranskoga 29. prosinca; svete Marije Velike 1. siječnja; te svetoga Pavla izvan zidina 5. siječnja. Obred će u njima obaviti nadprezbiteri tih bazilika. Sva će vrata ostati nezazidana kako bi bila mjesto hodočašća tijekom cijele godine. U nedjelju 29. prosinca 2024., u svim će katedralama i konkatedralama biskupi morati slaviti euharistiju u znak svečanoga otvaranja Jubilejske godine. Kao što je već učinio 2015. povodom Jubileja milosrđa, papa Franjo je potaknuo sve biskupe u cijelom svijetu da odrede glavni ulaz njihove katedrale ili nekog drugog jednako značajnoga mjesta štovanja kao što su Sveta vrata, kako bi olakšali hodočašće onima koji iz raznih razloga neće moći otputovati u Rim.

Sveta vrata Bazilike svetog Petra u Vatikanu papa Franjo otvorit će 24. prosinca u 19 sati čime će biti označen početak redovnog Jubileja 2025. Uslijedit će misa božićnog bdjenja.

Početak Jubileja u mjesnim crkvama

Početak Jubileja u mjesnim crkvama obilježit će se u nedjelju 29. prosinca 2024. godine, na blagdan Svete Obitelji Isusa, Marije i Josipa. Stoga će obred započeti u 17 sati ispred zagrebačke katedrale. Nakon uvodnog dijela, noseći zemne ostatke bl. Alojzija Stepinca koji će biti izloženi na čašćenje, procesija će se uputiti prema Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca (Kaptol 28). U Bogoslužnom prostoru, u zajedništvu s biskupima, svećenicima i okupljenim narodom, zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša predvodit će euharistijsko slavlje.

Preuzeto s: IKA