Svetkovina Bezgrešne svečano proslavljena na Svetom Duhu

Svetkovina Bezgrešnog Začeća BDM svečano je proslavljena na Svetom Duhu u Zagrebu večernjom euharistijom koju je predslavio fra Josip Petonjić, gvardijan zagrebačkoga samostana Svetoga Duha franjevaca konventualaca.

U koncelebraciji su bili fra Miljenko Hontić, provincijal, fra Ivan M. Lotar, župnik i rektor Bazilike i druga braća Samostana.

Na svetoj misi pjevao je župni zbor „Tomislav Talan“ uz orguljaša Milana Hibšera i dirigenta maestra Gorana Jerkovića.

Ovom svetom misom proslavili smo i prvi rođendan kao najmlađa hrvatska manja bazilika.

Svečano je otvoren i franjevački potpuni oprost. Zadobivanje potpunog oprosta, pod uobičajenim uvjetima, bit će moguće od svetkovine Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca 2023. do blagdana Prikazanja Gospodinovog 2. veljače 2024. „U molitvi pred jaslicama postavljenim u crkvama, vjernici mogu dobiti potpuni oprost pod uobičajenim uvjetima. Isto tako, oni koji ne mogu fizički sudjelovati, mogu jednako primiti plod oprosta, prinoseći svoje patnje Gospodinu ili vršeći neku pobožnost.“

Riječima pape Franje: „Potrebni su nam trenuci tišine i molitve kako bismo zaustavili buku misli i djela koja odražavaju užurbani život. Tišina služi da bismo kontemplirali ljepotu lica djeteta Isusa koji je rođen u siromaštvu štale, a molitva kako bismo izrazili zahvalnost punu divljenja zbog tog dara ljubavi koji nam se daje. Naime, u jednostavnom i divnom znaku jaslica kojeg je pučka pobožnost prihvaćala i prenosila iz generacije u generaciju, očituje se veliko otajstvo kršćanske vjere. Bog nas toliko voli da želi podijeliti s nama naš ljudski život. Nikada nas ne ostavlja same; prati nas svojom skrivenom prisutnošću, ali ne i nevidljivom. U svakoj radosnoj i žalosnoj situaciji, On je Emanuel, s nama Bog.“

Neka nam ovaj prikaz bude podsjetnikom da je Isus Krist – utjelovljena Riječ Očeva, uvijek „s nama Bog – Emanuel“ jer se upravo tako htio roditi onaj koji nije htio da ga se boje, nego da ga se ljubi!

HOMILIJA (fra Josip Petonjić)

Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije
8. prosinca 2023.

Današnje slavlje osobita je radost za našu malu baziliku sv. Antuna Padovanskog ovdje na Svetom Duhu, jer na današnji dan se spominjemo prošlogodišnjeg uzdignuća ove crkve na čast bazilike. Tako ovo mjesto, ovaj hram Božji još snažnije postaje duhovno povezan sa Majkom Božjom, Bezgrješnom Djevicom. Crkva na čelu sa Papom, u svome povijesnom hodu proglašavala je vjerske istine, osobito na prvim ekumenskim koncilima. No proglašenje vjerskih istina nije zaključeno nekim vremenskim okvirom.  To nam potvrđuje i današnje slavlje u kojem se spominjemo dogme proglašene u 19. stoljeću. Ta dogma – svečano proglašena od pape Pia IX., 8. prosinca 1854. godine – ovim riječima proglašava vjersku istinu: „Izjavljujemo, objavljujemo i  definiramo da je učenje koje drži da je blažena Djevica Marija od prvog časa svog začeća, po posebnoj milosti i povlastici Svemogućeg Boga, predviđajući zasluge Isusa Krista Spasitelja ljudskog roda, bila očuvana neokaljanom od svake ljage izvornoga grijeha, od Boga objavljeno te ga zbog toga svi vjernici moraju čvrsto i postojano vjerovati“. Marija jest Bezgrešno začeće. Kako ne bi došlo do miješanja sa drugim događajem, koji se dogodio poslije ovoga, ovdje želim jasno istaknuti važnost i prvog i drugog događaja.

PRVI DOGAĐAJ, kojeg obilježavamo današnjom svetkovinom jest događaj u kojem se spominjemo svetih Joakima i Ane i njihove kćeri blažene Djevice Marije. Oni su Mariju začeli prirodnim putem, no Marija je za razliku od svih drugih ljudskih bića, u tom začeću bila izuzeta od istočnoga grijeha i svake druge mrlje, kako smo čuli u riječima proglašenja. Bog je pripremao Mariju od samog početka njezina života za važnu ulogu u povijesti Spasenja.

DRUGI DOGAĐAJ, kojeg slavimo na blagdan Blagovijesti ili Navještenja, događaj je Isusova začeća. Marija je začela Isusa po Duhu Svetom, i taj događaj opisan je u današnjem evanđelju. Kratko rečeno, u prvom je događaju Marija bila začeta a u drugom Isus. Crkva na današnji dan ističe ovaj prvi događaj. Marija je prije svoga rođenja bila od Boga pripremljena kao Bezgrešna. Papa Siksto 4., godine 1476., dakle 378 godina prije svečanog proglašenja dogme – utemeljio tu vjersku istinu. No, prošla su gotovo četiri stoljeća do svečanog proglašenja. To je razdoblje bilo obilježeno proučavanjem, dodatnim argumentiranjem i opreznim pristupanjem Crkve u potvrdi te vjerske Istine. Bio je to jedan važan korak u razumijevanju Marijine uloge u povijesti spasenja. Kako bi ova vjerska istina bila još snažnije potvrđena, za to se pobrinula sama Majka Božja kada je samo četiri godine iza proglašenja ove vjerske istine – ukazavši se u Lurdu vidjelici Bernardici – rekla: Ja sam Bezgrješno začeće. Tim ukazanjima u Lurdu, osim potvrde riječima: Ja sam Bezgriješno začeće,  cijeli kršćanski svijet ostao je snažno dotaknut onim što je Marija od Boga dobila kao znak svoje autentičnosti – čudotvorni izvor vode koji liječi.

Ta Lurdska voda svima nam je dobro poznata i svaki hodočasnik i hodočasnica ne propušta priliku ponijeti sa sobom svome domu barem nekoliko kapi te čudotvorne vode. Ljudi kao ljudi, uvijek traže nešto opipljivo i Bog je dopustio da i taj znak, ta čudotvorna voda, bude svraćanje pozornosti na ono bitno – na Mariju Bez grijeha začetu. Bezgrešna, jednostavno rečeno znači – Marija je bez grijeha. Ona je bila zaštićena, unaprijed očuvana od bilo kakvog doticaja sa grijehom – bilo onim istočnim koji se zbog Evina pada prenosi s koljena na koljeno, bilo onim osobnim kojeg počini čovjek svojom slobodnom odlukom za grijeh. Poznati franjevac i vrsni teolog fra Ivan Duns Scot svojim snažnim doprinosom definirao je tu mogućnost koju je Bog učinio Mariji kada ju je izuzeo od posljedica grijeha.  Riječima: „Potuit, decuit, ergo fecit!”, Duns Scot jasno kaže: Bog je to mogao, dolikovalo je, dakle, učinio je! “ Bog je sebi osigurao čist i netaknut „hram“ u osobi Marije koju je odabrao za svoju Majku preko koje će doći na svijet. Stoga i čudesna voda na koju upućuje Marija u Lurdu dolazi kao potvrda Božje namjere da želi svaku osobu čistu i zdravu. Marijina čistoća i bezgrešnost –  znak je njezinog duhovnog i tjelesnog zdravlja. Marija je u potpunosti zdrava – i tijelom i duhom. Današnji evanđeoski ulomak upravo se očituje o tome i potvrđuje tu Marijinu zdravost: »Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!« Pozdrav arkanđela Gabrijela Božji je govor – jer on je Glasnik koji govori u Božje ime. Pozdrav zdravo! duboko je ukorijenjen u našem jeziku. Toliko da u ovom kontekstu ne prepoznajemo njegovu pravu poruku. Zdravo budi – ti koja jesi zdrava! Gabrijelov pozdrav upućuje na tu činjenicu. Upravo je lurdska voda – taj mistični Božji dar, poznata po vraćanju zdravlja. Tisuće ljudi ozdravili su tražeći od Marije da posreduje kod Boga u trenutcima njihove bolesti. Milost molitve i vjera u pomoć ozdravljala je pri tome duše molitelja, a čudo vode ozdravljala je tijela. Bog je želio očitovati Marijinu Bezgrešnost u upravo preko povratka zdravlja onima koji su ga izgubili. Arkanđeo Gabrijel, nadalje, ističe njezino stanje čistoće i zdravlja pozdravljajući ju riječima: milosti puna. Mi vjernici, koji često izgovaramo ovaj pozdrav, ponavljamo ove Božje riječi upućene Mariji, preko arkanđela Gabrijela, u obliku molitve, – no gotovo neprimjetno prelazimo preko dubokih značenja ovih riječi. Marija je milosti puna. Obratimo kratko pozornost na pojam milosti puna.  Katekizam Katoličke Crkve kaže: Da bi bila Spasiteljeva Majka, Marija “je od Boga bila obdarena darovima dostojnima tolike zadaće”. Anđeo Gabriel, u času navještenja, pozdravlja je kao “milosti punu”. I doista, da bi navještaju svoga poziva mogla dati slobodan pristanak svoje vjere, bilo je potrebno da bude sva nošena Božjom milošću. (KKC 490) Pojam milost često se susreće i u Starom i u Novom zavjetu.  Općenito se može reći da milost označava i izražava Božju okrenutost, milosrdnu i vjernu upravljenost čovjeku. Već nam Stari zavjet otkriva: Božja milost je Njegova naklonost, dobrohotnost prema stvorenju, prema čovjeku. U Novom Zavjetu, označava novost koja dolazi s Isusom Kristom: Stari je Zavjet vrijeme Zakona a Novi vrijeme milosti (Rimljanima 6,14s, Ivan 1,17).

Milost je Božji dar koji sadrži sve druge darove. Milost je sam Isus Krist (Rimljanima 8,32)1. Ukratko, milost je Božji dar ljubavi i milosrđa prema čovječanstvu, koja se najpotpunije očituje u Isusu Kristu. Marija je puna upravo te Božje milosti. Ona je puna Božjeg dara – koji obuhvaća sve druge darove. Sačuvana od grijeha, Bezgrešna – puna Božjeg dara – Majka milosti – darovana nam je da nas upućuje svome Sinu Isusu Kristu. To je braćo i sestre, tajna koju danas slavimo. Mariju nije Bog odabrao samo kako bi rodila Sina Božjega. Ona nije od Boga odabrana kako bi bila, da se slikovito izrazim – neki tip surogat majke – ona je odabrana da bude sudionica u Božjem naumu u kojem Bog želi ozdraviti svijet od prljavštine grijeha. Kristova Spasiteljska služba očituje se upravo u tome – vratiti čovjeku dostojanstvo čistoće po uzoru na bezgrešnost.

Stavlja nam Mariju kao uzor, kao jedinu bez grijeha – dolazeći po njoj na ovaj svijet jer je ona prihvatila biti u Njegovoj službi. Riječi: neka mi bude po riječi tvojoj, koje danas slušamo u evanđeoskom ulomku najjasnije nam pokazuju Marijinu spremnost da Bogu sebe stavi na raspolaganje. Marijina Bezgrešnost – to zdravlje je koje sjaji čistoćom, poniznošću– poziva nas da svratimo svoj pogled na ono bitno – život u milosti bez grijeha. Ustrajati živjeti u milosti – bez grijeha, ustrajanje je u duhovnom zdravlju koje nas priprema na naš posljednji trenutak – naš prelazak preko smrti u Život.  Gledajući u Mariju, u njezinu Bezgrešnost, gledamo u prototip osobe koja ulazi u Kraljevstvo Nebesko. Gledamo u Nju preko koje Bog pokazuje što traži od nas. Molimo stoga, braćo i sestre, osobito danas kada slavimo njezinu bezgrešnost,  zagovor One kojoj su povjerene nebeske milosti. Uputimo svojoj nebeskoj Majci molitvu da nam providi milosti potrebne za čistoću naših tijela i  naših duša. Tražimo pomoć da na pomogne u odupiranju napastima i grijehu, tražimo njezinu zaštitu od napada Sotone kojemu je u interesu da okaljamo svoje živote grijesima i da tako upadnemo u robstvo grijeha. Molimo ponizno za čistoću od grijeha i čistoća će po Marijinom zagovoru zavladati našim dušama. Budimo snažno svjesni, da Marija nije završila svoje služenje rođenjem Isusa Krista, nego Ona aktivno sudjeluje i danas sa svima koji ju zatraže pomoć. Utecimo se Njoj da nam isprosi od Boga svaku milost koja nas vodi na put koji je jedini ispravan –  a to je put Isusa Krista, koji je Put, Istina i Život. Amen.

© Hrvatska Provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca | Dizajn: NiV