Hodočašće „Nikolinom Bosnom“
Hodočašće „Nikolinom Bosnom“ u organizaciji Hrvatskoga nacionalnog svetišta sv. Nikole Tavelića iz Šibenika duhovni je sadržaj u sklopu trogodišnje pripreme za proslavu 50. obljetnice kanonizacije prvoga hrvatskog sveca, rođenog Šibenčanina. Tom jubileju u 2020. godini prethodi niz sadržaja, a hodočašće od 28. travnja do 1. svibnja bilo je usmjereno na tragove sv. Nikole koje je kao misionar ostavio u Bosni u razdoblju od 1379. do 1391. godine. Iako ne postoje službeni zapisi o mjestima gdje je Tavelić djelovao, pretpostavlja se da su to bila središta u kojima je i danas sačuvana franjevačka prisutnost. Zato su programom obuhvaćena mjesta franjevačkog djelovanja. Pokrovitelj hodočašća bilo je Vijeća franjevačkih zajednica RH i BiH. Time se željelo potaknuti zajedništvo franjevki i franjevaca, da to bude franjevački doprinos jubileju Tavelićeve kanonizacije.
Petstotinjak vjernika iz Šibenika, Zagreba, Vinkovaca, Čakovca i Novog Marofa bilo je u prilici upoznati Crkvu i ljude u BiH koji, iako malobrojni, snažno žive svoju vjeru i nacionalno zajedništvo. Prva postaja za šibenske hodočasnike bio je Tomislavgrad, kraljevski grad, ali i središte štovanja sv. Nikole u BiH. Euharistijsko slavlje u Bazilici je predvodio rektor šibenskog Svetišta sv. Nikole Tavelića fra Ivan Bradarić. U propovijedi se osvrnuo na misionarsko Tavelićevo djelovanje u Bosni. Nakon što je navršio 30 godina, 1379. krenuo je u Bosnu koja je tada bila misionarsko područje. „Nikola se, iz svoje sigurnosti i šibenskog ozračja, dragovoljno odaziva na misionarski poziv koji uključuje brojne nesigurnosti i životne ugroze. Znao je da ga pothvat na koji kreće može stajati života. Ali on to želi, jer shvaća da njegov poziv u svećeničku službu u početku uključuje darivanje svoga života za drugoga“, rekao je fra Ivan uspoređujući Tavelića sa sv. Maksimilijanom Kolbeom, upravo po darivanju života. Kolbe je to doslovno učinio zamjenom, „život za život“, dok je Tavelić to učinio dajući se kao jedan za mnoštvo ljudi: „Svjedočanstvo za koje je on izgorio svjedočanstvo je koje traje.“ Tijekom hodočasničkog dana, šibenska skupina pohodila je i Svetište sv. Ive u Podmilačju, posjetila Jajce, te molila na grobu sluge Božjega Petra Barbarića u Travniku. Ondje su upoznati s ovim sjemeništarcem koji je umro na glasu svetosti (1874.-1897.), a papa Franjo priznao je njegove herojske kreposti. Vjernici u BiH svjedoče o uslišanjima i Barbarićevim zagovorima u različitim situacijama.
Središnji susret svih hodočasnika s domaćim vjernicima bio je u Kraljevoj Sutjesci gdje postoji jedan od tri najstarija franjevačka samostana u Bosni. Ovdje djeluju franjevci Bosne Srebrene. U njihovo ime hodočasnicima se obratio provincijal fra Jozo Marinčić, te ih podsjetio na razvoj štovanja sv. Nikole Tavelića, osobito sredinom XX. stoljeća kada se pojavio žar molitve za njegovu kanonizaciju. Nakon što je u Hrvatskoj pokrenuta „Liga bl. Nikole Tavelića“, isto je učinjeno u BiH, 1943. godine. Njihovo je poslanje bilo moliti za kanonizaciju i širiti pobožnost prema bl. Nikoli na druge ljude. U to vrijeme grade se i crkve posvećene Nikoli Taveliću (primjer Tomislavgrad). U Sarajevu je tada nastalo i svetište bl. Tavelića, u prostoru koji je danas sjedište Provincije Bosne Srebrene. Također su pokrenuli i časopis posvećen sv. Nikoli. I unatoč tome što su 1941.-1945. bile ratne godine, štovanje bl. Nikole Tavelića širilo se u hrvatskom narodu u Bosni (osim u Sarajevu, za kanonizaciju se molilo i u Kraljevoj Sutjesci, Zenici, Zavidovićima…). „Želja za proglašenjem prvoga hrvatskog sveca bila je intenzivna, i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini“, rekao je fra Jozo Marinčić postavljajući ujedno i pitanje gdje je taj zanos sada? „Vidim ga sada u vama. Raduje me što ste obnovili štovanje sv. Nikole Tavelića u hrvatskom narodu, i što ste došli k nama u Bosnu. Nepravedno smo ga zapostavili. Možda su tome doprinos dale i nedaće koje su zahvatile hrvatski narod. No, i ovaj susret je znak da naš svetac nije zaboravljen. Zato vam hvala na ovom hodočašću i na prolaženju Nikolinim stopama kroz Bosnu.“
Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić bio je domaćin hodočašća „Nikolinom Bosnom“ u nedjelju, 29. travnja kada je za sudionike predvodio Euharistiju u Sarajevskoj katedrali Srca Isusova. Uskliknuo je: „Hvala što ste nas došli podržati kao nekada sv. Nikola Tavelić!“ S njim su koncelebrirali: provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Jozo Marinčić, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Josip Blažević, generalni vikar Šibenske biskupije mons. Marinko Mlakić, kancelar Šibenske biskupije don Joso Pavić, rektor Svetišta sv. Nikole Tavelića u Šibeniku fra Ivan Bradarić, te svećenici pratitelji hodočasnika. Pjevanje je animirao Zbor svetišta sv. Nikole Tavelića iz Šibenika. Vrhbosanski nadbiskup je u propovijedi izrazio priznanje fratrima koji su sačuvali vjeru u narodu i u vrijeme turske vladavine. No, važna je i obitelj kao Crkva u malom koja je sačuvala vjeru. To je i danas važno. „BiH je raskrižje svjetskih interesa. I Crkva je razapeta na ovim prostorima. I ovdje zaista treba hrabre vjere da se ostane, opstane i svjedoči. Zato kažem da vaš dolazak ima snažnu poruku vjernicima koji su opstali ovdje, da im kažete ‘niste sami, s vama smo u ovim teškim vremenima, da se borite sačuvati svoj identitet, ime, korijenje’. Mi to stvarno u ovim vremenima trebamo, opredjeljenja za Isusa Krista da se ne bojima svih izazova. Zato je vaš dolazak potpora nama, Crkvi u BiH koja kaže: ‘Idemo stopama Evanđelja koje je naviještao sv. Nikola!’ Pružate bratsku ruku Crkvi na našem prostoru. No, ovo je prevažno i za vas. Ako nas ne bude, ne vjerujem da ćete i vi opstati. Zato je prevažno podržati opstanak Crkve na ovim prostorima.“ Na kraju mise rektor Svetišta fra Ivan Bradarić najavio je i proslavu blagdana sv. Nikole Tavelića u Šibeniku 14. studenog ove godine, kada će središnju euharistiju predvoditi vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.
Posljednja postaja hodočašća “Nikolinom Bosnom” bila je Hercegovina – Mostar i Široki Brijeg. Slavljena je Euharistija u kripti crkve sv. Petra i Pavla u Mostaru koju je predvodio župnik župe sv. Antuna na Svetom Duhu u Zagrebu fra Martin Jaković. „Hodimo zemljom koja je s jedne strane napaćena, a s druge strane zemljom koja nosi ljude koje je Gospodin poslao na ovaj svijet, udahnuo im dah života, dah vjere. Oni ovdje gdje žive i rade žele svjedočiti uskrslog Gospodina. Bog nas je stavio točno na ono mjesto na kojem trebamo biti, da na njemu donosimo istinu Njegove ljubavi i prepoznajemo žrtvu koju Isus podnosi radi nas i našega spasenja. Dobro je da se sjetimo da trebamo s više žara dati ono što smo od njega primili.“ Komentirao je događaje s puta, susrete s malim mjestima, molitve u crkvama, samostanima, susrete s dobrim kršćanskim dušama koje svoje tijelo i duh krijepe na Euharistiji. „I ovdje u Mostaru, gdje se stapaju kulture, Bog nam govori o životu Crkve, redovnika i svećenika i povjerenog naroda.“ Pohod Hercegovini uključio je i molitvu na Širokom Brijegu koji je u novije vrijeme posebno prepoznatljiv kao mjesto štovanja 66 širokobrijeških mučenika – hercegovačkih franjevaca ubijenih između 1942. i 1945. godine. Bili su žrtve komunističkoga progona, jer se nisu željeli odreći niti vjere u Krista niti služenja narodu kojem su poslani za spasenje duša. U širokobriješkoj crkvi pokopana su 24 fratra. Poznata su mjesta stradanja još 10 redovnika, a za ostalima se traga.
Hodočašće „Nikolinom Bosnom“ završilo je misom u Svetištu u Šibeniku 1. svibnja. Vjernicima iz Šibenika na misi su se pridružili i hodočasnici iz Zagreba. Večernja misa blagdana sv. Josipa Radnika, koju je predvodio fra Augustin Kordić, bila je ujedno i zahvalnica za četiri hodočasnička dana u zemlji Tavelićevog hodočasničkog djelovanja. Koncelebrirali su: rektor Svetišta fra Ivan Bradarić, kancelar Šibenske biskupije don Joso Palić, te župnik i župni vikar župe sv. Antuna Padovanskog iz Zagreba – fra Martin Jaković i fra Josip Ivanović.
Šibensko svetište sv. Nikole Tavelića nalazi se u drugoj pripravnoj godini za jubilej 50 godina od kanonizacije prvoga hrvatskog sveca. Prošla godina donijela je znanstvene događaje, ova hodočašće u Bosnu, a iduće godine, u ožujku, priprema se hodočašće u Svetu zemlju i grad Tavelićeve mučeničke smrti – Jeruzalem (14.11.1391.) Godine 2020., kada će biti 50. obljetnica od Tavelićeve kanonizacije, u pripremi je hodočašće u Rim. Osnovna nakana organiziranja hodočašća “Nikolinom Bosnom” bila je, kako je za katoličke medije izjavio rektor Svetišta fra Ivan Bradarić, “otpuhnuti pepeo koji je stvoren u ‘ognju’ kanonizacije 1970., kada je naš narod bio ispunjen žarom zbog toga što je na čast svetosti Crkva uzdigla prvoga Hrvata. No, nekoliko godina nakon toga žar kulta je gotovo nestao. A mi ga ovim hodočašćem i drugim sadržajima iz Svetišta želimo vratiti.”
A kako su vjernici proživjeli hodočašće “Nikolinom Bosnom”? S oduševljenjem su ga prihvatili i sa zanosom slijedili “stope sv. Nikole Tavelića.” Među petstotinjak hodočasnika bili su i oni koji su prvi put pohodili Bosnu i Hercegovinu. Oduševljeni su domaćinima u svakom mjestu koje su prošli. Mnogima je u mislima bila slika kako je naš Šibenčanin, Nikola Tavelić, naviještao Isusa ovom zemljom u vrijeme bez prometnih sredstava i uređenih putova, u borbi s herezama. No, mnogi su bili ganuti i sadašnjom patnjom Hrvata u BiH – sve manjim brojem vjernika, ali i snažnom vjerom koja ih, unatoč svim poteškoćama, drži na njihovim ognjištima.