U organizaciji Vijeća franjevačkih zajednica uz blagdan Rana sv. Franje, 16. i 17. rujna 2016. u Zagrebu je održan skup kojim je obilježena 800. obljetnica Porcijunkulskoga oprosta i 500. obljetnica diobe Prvoga franjevačkog reda. Ovaj se susret predstavnika svih franjevačkih, muških i ženskih, redovničkih i svjetovnih zajednica velike franjevačke obitelji u Hrvata pripremao gotovo dvije godine. Vijeće franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, na prijedlog našega fra Ljudevita Maračića, potaknuto pozivom generalnih ministara u Rimu, priredio je ovaj dvodnevni susret. Fra Ljudevitu je VFZ povjerilo i brigu oko pripreme i izvedbe ovih susreta, koji su i održani pri franjevačkom samostanu Svetoga Križa u Sigetu (Novi Zagreb). U radnoj skupini koja je pripremala ovaj susret zauzeto je sudjelovao i mnogo pridonio i naš ovogodišnji mladomisnik, fra Josip Ivanović. Računa se da je prvog dana, u povijesno-informativnom dijelu programa, prisustvovalo oko 300 sudionika, dok je drugog dana bilo nešto i više. Od naše subraće, uz spomenutu dvojicu iz organizacije, susretu je djelomice i povremeno prisustvovalo više braće, na čelu s provincijalom fra Josipom Blaževićem i našim klericima, uz koje su bila još neka braća.

O samom susretu opširno je izvijestila IKA, iz koje ovdje izdvajamo samo kraće informacije.

Prvog dana, 16. rujna, u dvorani župe Uzvišenja svetoga Križa u Zagrebu održan je prvi dio ovoga skupa. Najprije je nazočne pozdravila potpredsjednica Vijeća franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine, s. Kata Karadža, školska franjevka iz Sarajeva, te domaćin, gvardijan franjevačkog samostana na zagrebačkom Sigetu, fra Rajko Gelemanović. Uz to je pročitana i poruka krčkoga biskupa Ivice Petanjka, koji je kao franjevac kapucin uputio bratsku riječ pozdrava svim sudionicima.

Slijedila su izlaganja. Fra Rozo Brkić iz Hrvatske franjevačke provincije svetih Ćirila i Metoda prikazao je povijesne okolnosti u kojima je sveti Franjo izmolio Porcijunkulski oprost, kao i kasniji razvoj koji je donio do nekih napetosti oko ovoga Oprosta. U nastavku govora o Porcijunkulskome oprostu fra Zvonimir Brusač iz Trećeg samostanskog reda svetoga Franje prikazao je značenje i duhovnost ovoga Oprosta. Nakon pauze, program je nastavljen izlaganjima o diobi Prvog franjevačkog reda, to jest o onim događajima koji su 1517. godine doveli do konačne podjele Reda na franjevce konventualce i franjevce koji se najčešće zovu opservantima. O tome je najprije govorio fra Josip Sopta iz Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri. A sljedeći izlagač, fra Ljudevit Maračić iz Provincije franjevaca konventualaca sv. Jeronima, pojasnio je okolnosti pod kojima konventualci nisu prihvatili ove pokušaje da se ostvari jedinstvo Reda i predstavio konventualnu recepciju ovoga bolnog događaja iz perspektive konventualnih franjevaca. Kako fra Jozo, tako i fra Ljudevit, pokazali su i kakvi su odjeci ovih promjena bili u našim krajevima.

U trećem djelu prvoga dana skupa bilo je riječi o posljedicama diobe i perspektivama za budućnost franjevačke karizme. Najprije je s. Natalija Palac, iz kongregacije Školskih sestara franjevki Mostarske provincije prikazala kako je nakon toga došlo do bujanja novih reformskih struja unutar opservantskog dijela braće kao što su bili reformati, diskalceati i rekolekti, napose kapucini, a poseban je naglasak stavila na problematiku koja se odnosi na Treći samostanski red svetoga Franje, osobito kad je riječ o kongregacijama redovnica. Brat Stjepan Lice iz Franjevačkoga svjetovnog reda okrenuo se još više perspektivama u življenju franjevačke karizme. Pritom se osvrnuo na žar s početaka, ali je naveo i ono negativno što se i danas sreće u životu franjevaca i franjevki u sva tri reda. Zaključio je da je franjevačka prošlost povijest radosnog služenja Bogu i ljudima te dodao kako bi se danas moglo govoriti o jednoj franjevačkoj kulturi koja obuhvaća cijeli život.

Drugog dana skupa, 17. rujna, na sam blagdan Rana sv. Franje, najprije je u crkvi Uzvišenja sv. Križa održano pokorničko bogoslužje, koje je uspješno predvodio fra Ante Vučković iz Splitske provincije. Nakon pokorničkog bogoslužja i ispovijedi, slijedilo je euharistijsko slavlje, koje je predvodio sisački biskup Vlado Košić, i sam član Franjevačkoga svjetovnog reda. Homiliju je zaključio željom i nadom da će Franjin primjer biti nadahnuće i za sve franjevke i franjevce danas.

U popodnevnom dijelu drugoga dana skupa fra Miroslav Petrac iz Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda izveo je svoje dvije prigodne pjesme prilagođene ovim spomenima, a nakon toga dramaturginja Sanja Nikčević s mnogo temperamenta najavila je dramsku predstavu “Mirotvorac u Bolonji”, koju su izvrsno interpretirali dramski umjetnik Ivan Ševo s kolegama, a na temelju teksta istoimenog romana fra Bernardina Škunce.

Posebno dojmljiv bio je obred rastanka i poslanja, na kraju susreta. Fra Stjepan Kodžoman, provincijal splitske Provincije Presvetog Otkupitelja i potpredsjednik Vijeća franjevačkih zajednica, prema tekstovima koje je prethodno pripremio naš fra Josip Ivanović, završnim riječima podijelio je  blagoslov i poslanje riječima pape Franje generalnim ministrima u Asizu: „Dobro ste učinili: Morate ostati ujedinjeni!“ Poziv i obveza da i ovi dojmljivi susreti moraju u svim pripadnicima velike franjevačke obitelji buditi ne samo nostalgiju za prošlim vremenima nego potaknuti da se sve više radi na uzajamnom zbližavanju, povezanosti i suradnji svih franjevačkih zajednica u Hrvata.