Prvi znanstveni skup “Franjevački velikani”
Interdisciplinarni znanstveni skup
TEMA: Povodom 800. obljetnice rođenja Rogera Bacona, engleskog franjevca, teologa, filozofa i učenjaka
PREDAVAČI: Mr. sc. fra Rozo Brkić, mr. sc. fra Daniel Patafta, prof. dr. sc. fra Mile Babić, prof. dr. sc. Stipe Kutleša, prof. dr. sc. Stanko Uršić, fra Tomislav Smiljanić mag. theo., prof. dr. sc. Davor Pavuna, akademik Vladimir Paar (Bio je iz opravdanih razloga spriječen prisustvovati skupu, ali će poslati svoj pisani rad za zbornik radova.)
ORGANIZATORI: Katedra dogmatske teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Viječe franjevačkih zajednica, Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu, Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca sa sjedištem u Zagrebu.
Organizacijski odbor: Prof. dr. sc. fra Ivan Karlić, fra Mate Bašić, fra Milan Gelo, dr. sc. fra Darko Tepert.
Sažetak:
Skup je održan u Zagrebu, 5. travnja 2014. u Dvorani sv. Franje kod franjevaca konventualaca. Domaćin i uvodničar skupa dr. fra Ivan Karlić na samom je početku pozdravio sve prisutne i naglasio je »da se radi o prvom ovakvom skupu čime se pretpostavlja da će biti drugi, peti, osamdeseti itd.« Također je prof. Karlić spomenuo »samu inicijativu i ciljeve zbog kojih se započelo s ovakvim projektom koji ima svrhu dublje upoznavanje franjevačke povijesti i franjevačkih velikana, jer je na žalost većina tih velikana ostala nepoznata. Zbog 800. obljetnice rođenja Rogera Bacona ukazala se prilika da se s tim velikanom započne ovaj niz znanstvenih skupova.« Dr. Karlić je u nastavku ukratko opisao veličinu Rogera Bacona i pročitao poruku pozdrava vicekancelara oxfordskog sveučilišta Hamiltona gdje stoji:
»Poštovani organizatori Prvog znanstvenog skupa »FRANJEVAČKI VELIKANI« povodom 800-te obljetnice rođenja fra Rogera Bacona,
Želim vam ovim putem poslati poruku podrške u vezi znanstvenog skupa koji ste organizirali, i ujedno vam zaželjeti plodonosne razgovore o ulozi koju je imao jedan od najvećih Oxfordovih umova na području mnogih disciplina.
Zahvaljujem Vam što ste i nas na Oxfordu obavijestili o ovom događaju i unaprijed vam čestitam na kvalitetnom obilježavanju 800-te obljetnice rođenja Rogera Bacona.
Andrew D. Hamilton, Ph.D.
Vice-Kancelar, Oxfordskog sveučilišta
Profesor organske kemije, Sveučilište u Oxfordu«
Nakon zahvale svim organizatorima koji su podržali i uz konkretnu pomoć stali uz ovu inicijativu, prof. dr. sc. fra Ivan Karlić pozvao je prisutnog dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Tončija Matulića da pozdravi ovaj skup. U svom je pozdravu Matulić istaknuo kako je »Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu rado podržao ovu inicijativu i naglasio da je Katedra dogmatske teologije preuzela ovu inicijativu na sebe i time pokazala veličinu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.« Osim toga, dekan Matulić naglasio je »potrebu ovakvih skupova jer je Katolički bogoslovni fakultet u izradi strategije znanstveno-istraživačkoga rada kojeg je kapilarnog dijela i ovaj ovakav znanstveni skup dio, te pozvao sve organizatore, profesore, studente i druge da prionu uz posao kako ne bismo čekali idućih sto godina za organiziranje drugog znanstvenog skupa u ciklusu FRANJEVAČKI VELIKANI i time je povjerio franjevačkoj obitelji u Hrvatskoj da ona nosi ovakav tip znanstveno istraživačkog rada i time pokaže da i na toj razini ima što ponuditi široj javnosti.« Dekan je također naglasio da »ovakve nove projekte mogu nositi samo mladi ljudi te je stoga napomenuo da studenti, a osobito doktorski studenti trebaju biti uključeni u ovakav oblik znanstveno-istraživačkoga rada i na taj im način pomoči u pronalaženju puta za njihov budući znanstveno-istraživački rad.« Tonči Matulić se na kraju svoga govora osvrnuo na Doctora Mirabilisa Rogera Bacona i istaknuo da je »njegova veličina osobito u aktualnosti koju ima za današnje vrijeme jer je utro jedan put koji cjelokupna svjetska znanost današnjice ima.»
Nakon dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, svoj je pozdrav izrekao pomoćni biskup banjolički mons. dr. fra Marko Semren i naglasio »u čemu se krije veličina svih franjevačkih velikana što bismo mogli opisati kao radost kojom su uzavrele škole koje su pohađali franjevački studenti što je po sebi bio oblik nove evangelizacije u vremenima u kojim su živjeli.« Osim toga biskup je istaknuo da se »franjevački red utemeljuje na svetosti života čemu služi i sam franjevački studij ili studij franjevaca što je svakako svestrano činio naš Roger Bacon.« Na kraju svoga pozdrava pozvao je sve studente ali i profesore da po primjeru ovih prvih franjevačkih velikana unesu radost i veselost u ovakav oblik nove evangelizacije.
Prof. dr. sc. fra Ivan Karlić je nakon pozdrava biskupa Semrena pozvao provincijalnog ministra Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, fra Željka Železnjaka da službeno u ime svih organizatora pozdravi i otvori skup.
Fra Željko Železnjak, nakon što je sve prisutne pozdravio, istaknuo je kako »ovaj skup kao da nastavlja naše dosadašnje franjevačke proslave« i osvrnuo se na Rogera Bacona kao jednog od velikana franjevačke škole »koja je donijela mnogo dobra Crkvi kao i čitavom čovječanstvu.« Provincijal fra Željko istaknuo je »velik doprinos franjevaca razvoju teologije i filozofije, kao i općenito cjelokupne znanstvene djelatnosti. Taj razvoj započinje još sa svetim Franjom za kojega je kraljica svih kreposti bila mudrost, što je za Franju bio odsjaja vječnog svjetla koji dolazi od Božjega Duha, Božje mudrosti, utjelovljene Riječi. Zato je Franjo želio da se Božja Riječ na poseban način časti, da se o njoj razmišlja i da se ta ista Riječ u potpunosti zaživi.« Nadalje je fra Željko naglasio kako su »franjevci od početka, zajedno s braćom dominikancima, stavljajući u središte otajstva Isusa Krista, razvili nov način promišljanja čime su franjevci kroz stoljeća do današnjih dana doprinosila rastu Crkve i prosvjećivanju naroda.« Na kraju je provincijalni ministar izrazio »nadu da će ovakvi skupovi pomoći svoj braći na ovim prostorima bolje upoznavanje filozofsko-teološkog učenja našega Reda, kako bismo pomoću tih saznanja uspješnije djelovali u Crkvi danas«, te je na svršetku svoga govora proglasio, »Prvi znanstveni skup »FRANJEVAČKI VELIKANI« povodom 800. obljetnice rođenja Rogera Bacona, otvorenim.«
Prvi izlagač bio je mr. sc. fra Rozo Brkić koji je skupu izložio temu »Sveti Franjo i studij«. U svom izlaganju fra Rozo je naglasio da »Franjin odnos prema studiju nije ni malo zahvalno obraditi jer Franjo na specifičan način pristupa toj stvarnosti i njegov je pristup po svojoj specifičnosti podosta zbunjujući. To se pitanje studija u franjevačkom Redu povlači od sv. Franje pa do danas.« Izlagač je naglasio kako je »pitanje studija na jednoj znanstvenoj razini prvi pokrenuo sv. Bonaventura Banjoređanski.« U nastavku je mr. sc. fra Rozo Brkić istaknuo Franjine razloge protiv studija i razloge za studije, te je na kraju ukazao na »smjer kojim Franjo naglašava svetost kao glavni smjerokaz kojem treba težiti svako studijsko, odnosno, filozofsko-teološko i svako drugo promišljanje unutar franjevačkog Reda.«
Drugo izlaganje održao je mr. sc. fra Daniel Patafta koji je u svome izlaganju prikazao vrijeme i život Rogera Bacona. Prvi dio svoga izlaganja fra Daniel je posvetio vremenu u kojem je živio fra Roger Bacon, naglasivši razvoj učilišta u tom vremenu Srednjega vijeka. Nakon toga je iznio biografske podatke Rogera Bacona kao i zgode i nezgode unutar njegova života i djelovanja čime je naglasio kolika je bila njegova neshvaćenost u vremenu u kojem je živio.
Prof. dr. sc. fra Mile Babić održao je treće izlaganje na temu »Praktični intelekt uzvišeniji od spekulativnog kod Rogera Bacona«. U svom izlaganju dr. fra Mile Babić istaknuo je da je »sam naslov doslovni prijevod Baconove definicije što predstavlja vrhunac njegove misli i svojevrsnu revoluciju u tadašnjoj spekulaciji. Baconova misao je predstavljala obrat u dotadašnjoj filozofiji s obzirom na Aristotela, što svakako predstavlja novitet i revolucionarni pravac na kojem se gradi filozofsko promišljanje do danas.« U svom daljnjem izlaganju dr. Babić istaknuo je razlike u Baconovim spisima i napomenuo njegov utjecaj na daljnji razvoj filozofije. Za izlagača je Roger Bacon bio »veliki duh svoga vremena i veliki reformator, što opravdava činjenicama da se Roger Bacon u svome vremenu kao reformator, kao onaj koji se vratio na početnu formu, vratio na početni evanđeoski život, izvornu formu Isusa Krista, Isusovih učenika, Isusova Evanđelja, što je jedina izvorna forma čitavog franjevačkog Reda, u čemu se na poseban način uz zanemarenog Rogera Bacona, istaknuo i do danas zanemareni Petrus Ioannes Olivi.« U daljnjem govoru naznačio je »značenje siromaštva za Franju i franjevce, što se jedino može opisati kao sloboda jer biti siromašan znači biti slobodan od svoga egoizma i svih drugih »-izama« kojima se drugog omalovažava a sebe uzvisuje.« Na kraju je fra Mile Babić upozorio na taj »najveći grijeh kojim se robuje sebi i koji je mnogo veći od robovanja drugima i predstavio put reforme koju je započeo sv. Franjo i jako dobro shvatio i nastavio Roger Bacon a koja se sastoji u stalnom vraćanju na početnu formu, na formu evanđeoskog života, što je neminovno forma vitae franjevačkog Reda.«
Nakon kratke stanke nastavljen je radni dio skupa u kojem je prvo izlaganje imao prof. dr. sc. Stipe Kutleša. On je govorio o temi »Roger Bacon i počeci eksperimentalne znanosti«. Dr. Kutleša predstavio je smjer razvoja novovjekovne znanosti »koja iako prema današnjim stajalištima počinje u 16. i 17. stoljeću, ipak treba biti smještena u vrijeme života i rada Rogera Bacona.« U daljnjem je izlaganju govorio kako je »i prije Francisa Bacona njegov prezimenjak Roger još u trinaestom stoljeću govorio o eksperimentalnim znanostima.« Ipak prema izlagaču, »nije ni Roger prvi koji se zalagao za iskustveno stjecanje spoznaje i za induktivnu metodu, jer to prije njega posebno u svom radu ističe njegov učitelj Robert Grossetesta.« Napomenuo je da je »za Bacona bilo koje zaključivanje bez iskustva potpuno pogrešno i govorio je o sedam stupnjeva unutarnjeg iskustva i znanja koje Bacon razrađuje kao jedine mogućnosti za donošenje bilo kojeg valjanog zaključka.« Dr. Kutleša je svoje izlaganje završio govorom o fazama za induktivno zaključivanje spomenuvši »opće tvrdnje koje u takvoj spekulaciji mogu pomoći a koje su ujedno novost koju na poseban način uvodi Roger Bacon« i time zaključio da »eksperimentalna znanost služi kao oruđe za korištenje drugim znanostima i to kao oruđe koje tim znanostima omogućuje da otkriju ono što im je inače skriveno i što bi im bez eksperimentalne metode ostalo nepoznato«, te je na kraju naglasio da je »prema Baconu matematika nužna za istraživanje prirode, pa se onda Rogera Bacona ne samo po pitanju eksperimentalne znanosti, nego i po pitanju matematike u znanosti staviti ispred 16. stoljeća i ispred Galileja jer je Roger Bacon i eksperimentalnu metodu i matematiku postavio kao poseban sustav prije Galileja.«
Nakon dr. Kutleše izlaganje je imao fizikalni kemičar prof. dr. sc. Stanko Uršić koji je govorio o temi: »Tvari i mijene tvari: u obzoru Rogera Bacona i danas«. U svome je izlaganju prof. Uršić odgovorio na sljedeća pitanja: »a) što Roger Bacon tvrdi o tvarima b) što tvrdi o mijenama tvari c) o vjerojatnim ishodištima prihvaćanja i interpretacije alkemijskih postavki.« Govorio je o Baconovom shvaćanju alkemije, o prirodnim principima i nastanku minerala, o nastanku minerala i o »kamenu mudraca«. Što se tiče dobivanju eliksira ili kamena mudraca, dr. Uršić predstavio je Baconov postupak za taj rad i na kraju donio vjerojatna ishodišta koja je predstavio kroz tri točke kao: »1. iskustvo rudara i talilaca, cinabarit, dobivanje žive, reakcija žive sa sumporom; 2. pitanje zašto je zlato postojano (i najteže); 3. Fenomen amalgama.« Na kraju je dr. Uršić istaknuo da je Roger Bacon bio »ispred svog vremena i naš suvremenik jer je sve stvari išao temeljito ispitati i u okviru onoga koliko je imao uvida i koliko čistom logikom može povezati i uvezati stvari.«
Pretposljednje izlaganje održao je fra Tomislav Smiljanić mag. theo., koji je govorio o »Dva Bacona: znanstveni redovnik Roger Bacon i znanstveni barun Francis Bacon«. Govorio je o razvoju logike, eksperimentalne metode i cjelokupne znanosti na pragu konca Srednjeg vijeka. Istaknuo je da je »vrijeme Rogera Bacona kao i on sam svakako utjecalo na razvoj tehnike a same skolastičke metode i spoznaje utrle su put industrijskoj revoluciji, što se može opisati definicijom Drugog vatikanskog koncila o promjeni stanja.« Izlagač je napomenuo da je Roger Bacon »svojim eksperimentalnim duhom naslutio mnoga znanstvena otkrića modernog doba« i prozvao ga »prvim univerzalnim duhom zapada koji je svojim enciklopedijskim znanjem i genijem najvišeg stila bio znalac u svim tadašnjim mogućim znanostima u kojima je tražio cjelinu stvarnosti.« Nadalje je govorio o »eksperimentalnoj znanosti 17. stoljeća koja se veže uz ime Francisa Bacona čija je metoda utjecala na oblikovanje moderne znanosti.« Fra Tomislav je istaknuo da »od toga vremena Francisa Bacona, matematika i fizika napreduju nevjerojatnom brzinom, što je dovelo do mnogih velikih otkrića koji potječu iz 17. st.« Pri kraju je izlagač spomenuo Francisovu »težnju za novom metodom koju Francis otkriva u indukciji i utjecaj te metode na današnju znanost.« Na kraju je fra Tomislav Smiljanić istaknuo da je »Roger Bacon prvi koji je utro put modernoj znanosti, osobito onoj koja će postati ključna za napredovanje prirodne znanosti.«
Nakon druge stanke posljednje izlaganje održao je prof. dr. sc. Davor Pavuna koji je govoreći o temi »Roger Bacon u svijetlu uvida suvremene znanosti« istaknuo »opasnosti koje se kriju u pokušajima da se ovakvi velikani povijesti sustavno marginaliziraju čime se drugi koji po sebi odgovaraju određenim profanim strukturama veličaju.« Time je izlagač htio naglasiti »smjer profanizacije kojim je današnje društvo zaraženo i dovedeno do rubova koji su po sebi hipnotizirajući i opasni za današnje i buduće čovječanstvo.«
Nakon posljednjeg predavanja uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali neki od izlagača i drugi, nakon čega je bivši provincijalni ministar Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca sa sjedištem u Zagrebu fra Ljudevit Maračić zatvorio ovaj Prvi znanstveni skup »FRANJEVAČKI VELIKANI«, osvrnuvši se na cjelokupan rad skupa i zahvalio u ime novoga provincijalnog ministra, fra Josipa Blaževića. Izrazio je radost poradi ovakve inicijative i zaželio da se takvo djelovanje nastavi jer to je dio našega Reda, naglasivši da »moramo time spajati savjest conscientia, znanost scientia, i biće entia jer samo tako možemo u potpunosti zaživjeti onu formu franjevačkog Reda« i na kraju izrazio nadu da će ovo doista biti samo prvi korak u gradnji koraka istaknutom u naslovu ovog skupa »FRANJEVAČKI VELIKANI«.
Na samom kraju je prof. dr. sc. fra Ivan Karlić sve još jednom pozdravio, svima zahvalio i pozvao sve prisutne bogoslove da molitvom i pjesmom Salve Sancte Pater završimo naše okupljanje.
Nakon radnog dijela uslijedio je bratski ručak sviju franjevaca, profesora, izlagača i cijenjenih gostiju.
fra Mate Bašić