Prigodom obilježavanja velikog Jubileja 25. godina duha Asiza, Centar „Hrvatski areopag“ za međureligijski dijalog franjevaca konventualaca, u suradnji s Vijećem franjevačkih zajednica BIH i Franjevačkim institutom za kulturu mira, organizirao je Tjedan međureligijskog dijaloga od 21. do 27. listopada 2011. godine. Bio je to spomen na veličanstveni događaj iz 1986. kada je papa Ivan Pavao II. pozvao predstavnike svih religija na molitvu za mir u Asizu što je, prigodom ovog Jubileja, ponovio i papa Benedikt XVI. u istom gradu.

Otvorenje Tjedna započelo je u samostanu sestara klarisa u Mikulićima koje obilježavaju Godinu sv. Klare, pa je namjera organizatora bila istaknuti ulogu sv. Klare asiške u rađanju duha Asiza. Program, kojeg je moderirao fra Mirko Kemiveš, franjevac kapucin, započeo je u 17.00 sati scensko-glazbenim nastupom FRAME Siget koja je dočarala širenje duha Asiza. Uslijedili su pozdravi fra Mirka Kemiveša u ime Vijeća franjevačkih zajednica, mons. Zvonimira Sekelja predsjednika Povjerenstva za ekumenizam i dijalog, te dr.sc. fra Josipa Blaževića, ravnatelja Centra Hrvatski areopag za međureligijski dijalog. Kratku povijest duha Asiza u prvom predavanju predstavio je fra Josip Blažević, istaknuvši da se „duh Asiza“ piše malim slovom, jer označava „mentalitet“ mirotvorstva i „logiku“ praštanja, a ne Duha Svetoga. Podsjetio je na tri povijesna međureligijska skupa u Asizu i njihove okolnosti (prvi 27. listopada 1986. u vrijeme berlinskog zida i hladnoga rata, drugi 9. i 10. siječnja 1993. u vrijeme raspada Jugoslavije i treći 24. siječnja 2002. nakon rušenja WTC-a i napada na Pentagon 11. rujna 2001. godine). Predavanje na temu „Duh Asiza Klare Asiške“ održala je s. Judita Čovo, ŠSF, a fra Ljudevit Maračić, provincijalni ministar franjevaca konventualca, predslavio je euharistijsko slavlje s prigodnom homilijom u kojoj je istaknuo važnost duha Asiza u današnjem vremenu i odgovornost svih franjevaca, ali ne samo njih, u njegovom širenju.

Molitveno bdijenje u duhu Asiza za mir u svijetu priredile su na dojmljiv način sestre klarise uz prizore iz života sv. Klare. Na kraju programa kard. Josip Bozanić, koji se programu priključio na početku bdijenja, uputio je završnu riječ u svečanom tonu, izrazivši svoju radost zbog održavanja Tjedna međureligijskog dijaloga u samoj metropoli, i zbog njegovog početka baš kod sestara klarisa, prigodom Godine sv. Klare.

Drugi dan Tjedna međureligijskog dijaloga održan je u Pastoralnoj dvorani hercegovačkih franjevaca u Dubravi, tijekom kojeg je moderator bio fra Ljubo Kurtović, magistar hercegovačkih bogoslova, koji je pročitao čestitku g. Milana Bandića, gradonačelnika, koji nije bio u mogućnosti osobno pozdraviti sudionike. Nazočne je pozdravio domaći gvardijan, dr.sc. fra Draženko Tomić, svima zaželjevši srdačnu dobrodošlicu. Hercegovački bogoslovi svojim glazbenim nastupom započeli su program u 18.30, nastupili u intervalu, i svojim pjevanjem zaključili program toga dana. Predavanje na temu „Religijska geografija“ održao je izv. prof. dr.sc. Josip Faričić, prorektor Sveučilišta u Zadru, koji je predstavio novi kolegij izučavanja geografije religija i njihovog oblikovanja lica Zemlje. Uslijedilo je predstavljanje knjige Karla J. Kushela Židovi kršćani muslimani o kojoj su govorili mr.sc. Tomislav Kovač i g. Melvudi Arslani, direktor islamske gimnazije, predstavivši je kao kapitalno djelo koje se referira na situaciju u BIH a objavila ga je izdavačka kuća „Svjetlo riječi“ iz Sarajeva.

Domaćini trećeg dana Tjedna međureligijskog dijaloga bili su Židovska zajednica i sinagoga Bet Israel. Njihova vrata bila su otvorena već od 10 sati s ponudom izložbe slika a program je započeo u 16.00 sati nastupom Židovskog zbora „Mišo Montiljo“, dok je moderator dana bio g. Aleksandar Srećko član spomenute Židovske zajednice. Predavanje o židovskom poimanju odnosa Tore i Isusa, na temu „Tora i Isus iz Nazareta“, održao je rabin Kotel Da-Don, nakon kojeg je kršćansko shvaćanje odnosa Isusa i Tore, pod naslovom „Isus iz Nazareta i Tora“, predstavio prof.dr.sc. fra Darko Tepert, koji smatra da je Lukino evanđelje „najžidovskije“, nasuprot rabinu Jacobu Neusneru koji u knjizi Rabin razgovara s Isusom, a na koju se referiralo, drži da je najžidovskije bilo Matejevo. O zanimanju za temu pokazuje i odaziv sudionika kakav domaćin pamti samo jednom godišnje kada Židovi dolaze da zadobiju oprost grijeha, što je duhovito na početku svog predavanja spomenuo spomenuti rabin.

U prepunoj dvorani zagrebačkog Islamskog centra održan je četvrti dan Tjedna međureligijskog dijaloga kojeg je moderirao doc.dr.sc. Aziz efendija Hasanović, zamjenik glavnog muftije i glavni koordinator Islamske vjerske zajednice u Hrvatskoj. Njegove srdačne i dojmljive riječi ganule su slušateljstvo. Susret je započeo nastupom zbora Islamske gimnazije u 18.00 sati iza kojega je slijedio scenski prikaz legendarnog Franjinog susreta sa Sultanom u briljantnoj izvedbi učenika Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića, što je potvrdio i dugi pljesak oduševljene publike. Muftija Ševko ef. Omerbašić, na temelju višestranih izvora, održao je predavanje „Franjo asiški i muslimani“ s osvrtom na odnos franjevaca i muslimana kroz povijest. Program je završio „sultanskim“ domjenkom koji će sudionici dugo pamtiti po obilju i slasti.

Petog i šestog dana susret je održan kod franjevaca konventualaca na Svetom Duhu. Utorak, 25. listopada, bio je obilježen temom kršćansko-muslimanskog dijaloga u zemljama s pretežito muslimanskim stanovništvom i šerijatskim državnim uređenjem. Na trenutke bolne činjenice začinjene su srdačnošću i dobronamjernošću sudionika i predavača pa je bilo i trenutaka vedrine i duhovitosti, kako i priliči duhu Asiza. Program je započeo u 16.00 sati nastupom župnog zbora „Apostoli mira“ iz Mađareva, nakon kojeg je slijedilo predavanje dr.sc. fra Martina Kmeteca, slovenskog franjevca konventualca, islamologa i misionara u Turskoj, koji je s javnošću podijelio neka bolna iskustva kršćana u islamskim zemljama izražavajući nadu u postojan dijalog kao jedini put istinskog suživota i međusobnog uvažavanja, navodeći i neke svijetle primjere dobre suradnje koji bude nadu. Doc.dr.sc. Aziz efendija Hasanović održao je predavanje na temu „Islamsko shvaćanje međureligijskog dijaloga“ u kojemu je izložio Kur’anske temelje koji zagovaraju međureligijski dijalog, osobito s ljudima Knjige (Židovima i kršćanima). Umirovljeni profesor dr.sc. Adalbert Rebić govorio je na temu „Opasnost religijskog fundamentalizma danas“ ističući opće rasprostranjeni fenomen fundamentalizma koji nije ograničen na jednu religiju, nego ga može biti u svim religijama, uključujući i kršćanstvo, osobito neke protestantske Crkve, ali i među katolicima. Posebno je istaknuo kopernikanski preokret koji je u Katoličku crkvu unio Drugi vatikanski sabor i uvođenje narodnog jezika u liturgiju čineći ju otvorenom dijalogu što se u nekim religijama istom treba dogoditi. Monsinjor dr. Tomislav Ivančić, umirovljeni profesor, održao je predavanje na temu „Jedincatost Isusa Krista i religijski pluralizam – katolički aspekt“ izloživši katoličke pozicije međureligijskog dijaloga, međusobno uvažavanje integralnog vjerovanja svake pojedine religije, ali ne i sinkretizam ili umanjivanje zahtjeva vlastite religije, kao što je jedincatost Isusa Krista i njegova uloga u povijesti spasenja, objasnivši pravo značenje „Extra Ecclesiam nulla salus“ i drugih teoloških formulacija. Osobitu pažnju privukao je okrugli stol na kojemu su sudjelovali svi predavači kojim je moderirao mr.sc. Tomislav Kovač a u koji se svojim pitanjima uključila i publika. Najveće zanimanje privuklo je šerijatsko pravo i posljedice koje iz njega proizlaze što je spretno i duhovito tumačio doc.dr.sc. Aziz Hasanović.

Srijeda, 26. listopada, bila je obilježena upoznavanjem istočnjačkih religija, osobito hinduizma i budizma, posebno četiriju velikana Indije, Mahatma Gandhija, Rabindranath Tagorea, te Majke Terezije i o. Ante Gabrića, koji su svoje živote posvetili služenju potrebnima u Indiji. Program je započeo u 15.00 sati otvorenjem izložbe sastavljene od preko 200 fotografija autora fra Josipa Blaževića „Putovima Sjeverne Indije“ a obogaćen je fotografijama koje je za ovu prigodu ustupio Kulturni centar Mahatma Gandhi o R. Tagoreu u Zagrebu. Na početku radnog dijela nastupila je profesionalna plesačica Maja Drobac koja je klasičnim indijskim plesom bharatanayom u 17.00 sati, u narodnoj nošnji Indije, uprisutnila kulturni ugođaj nama tako dalekog svijeta. Slijedilo je predavanje „Buddhina poruka nenasilja za naše vrijeme“ shifu Žarka Andričevića, sljedbenika Buddhinog puta, čije izlaganje potvrđuje da je budizam asketski put iskrenog traganja za izbavljenjem iz ljudske egzistencije bez tragova transcendencije. Akademik Mislav Ježić, indolog, s predavanjem na temu „Hinduizam i kršćanstvo“, komentirajući latinski tekst deklaracije „Nostra aetate o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama“ koja se u broju 2 bavi odnosom prema hinduizmu i budizmu, pokušao je ukazati na neke zajedničke elemente kršćanstva i hinduizma pri čemu je, kako i sam priznaje, pribjegao simplifikaciji hinduizma koji, kao što je poznato, ne predstavlja jednu religiju, nego mnoštvo različitih religija i sekti često međusobno i suprotstavljenih. Program je nastavljen recitacijom izabranih pjesama Rabindranath Tagorea iz Gitanđala, djela za koje je autor dobio zasluženu Nobelovu nagradu, iza čega je uslijedilo predavanje mr.sc. Klare Gönc-Moačanin s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na temu „Rabindranath Tagore – čovjek moga srca“. Zbor „Hindi divas“ Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sastavljen od bivših i sadašnjih studenata indologije koji njeguju indijsku kulturu, svojim pjesmama u narodnoj nošnji Indije predstavljao je poseban doživljaj i ponudio prvorazredni ugođaj Indijskog šarma i čarolije. Dan je završio tridesetminutnim prikazom dokumentarnog filma „Rabindranath Tagore“ (redatelj Satyajit Ray) kojeg je ustupio Kulturni centar „Mahatma Gandhi“.

Četvrtak, 27. listopada, u prepunoj franjevačkoj crkvi sv. Franje na Kaptolu, s početkom u 19.30 sati održan je tradicionalni molitveni susret predstavnika različitih kršćanskih Crkava i vjerskih zajednica u RH, na koji se odazvao i predsjednik države, dr.sc. Ivo Josipović. Na početku je u ime organizatora nazočne pozdravio fra Željko Željeznjak,  provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Čirila i Metoda i član Vijeća franjevačkih zajednica. U molitvenom dijelu nastupile su s prigodnim programom: Bugarska Pravoslavna Crkva, Evangelička – Luteranska Crkva, Islamska vjerska zajednica, Makedonska Pravoslavna Crkva, Reformirana kršćanska Crkva u Hrvatskoj, Savez Baptističkih Crkava u RH, Srpska Pravoslavna Crkva, Židovska općina Zagreb. Katoličku Crkvu predstavljao je biskup Košić koji je, na kraju programa, nazočne blagoslovio križem pape Ivana Pavla II. i tako zatvorio Tjedan međureligijskog dijaloga, nakon čega je uslijedio prigodni domjenak za sve sudionike. Radovi Tjedna međureligijskog dijaloga biti će objavljeni u prigodnom Zborniku.

Galerija

{gallery}vijesti/u_duhu_asiza{/gallery}