Molve

molve

Samostan Uznesenja BDM

Virovska 21

48327 Molve

tel./fax. (048) 892-103

e-mail: info@zupa-molve.com

web stranica: www.zupa-molve.com

Župa Uznesenja BDM

 

fra Filip Musa, gvardijan

fra Marko Vrdoljak

 


Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Šeper povjerio je na upravu Provinciji sv. Jeronima franjevaca konventualaca 17. studenoga 1966. župu i crkvu Marijina uznesenja u Molvama, s time da fratri porade na tome da marijansko svetište obnove i vrate na prijašnji sjaj. Prema dekretu Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu od 21. listopada iste godine o. Jerko Felja je preuzeo upravu župe Molve. Još prethodno, 25. kolovoza 1966. godine, Kongregacija za redovnike je ovlastila Generalnu kuriju Reda franjevaca konventualaca da u Molvama podigne redovničku kuću Blažene Djevice Marije na nebo uznesene. Otada teče neprekinuta nazočnost hrvatskih franjevaca konventualaca u Molvama.

Povijest crkve i župe u Molvama seže u 14. stoljeće, kada se 1334. spominje da se u sklopu Komarničkog arhiđakonata nalazi selo Molve sa župnom crkvom Blažene Djevice Marije. U popisu župa iz 1501. godine spominje se i selo Molve, koje je zapravo bila čvrsta srednjovjekovna građevina koja je za stoljetnih žestokih turskih navala više puta bila oštećena, pa ju je često trebalo obnavljati i popravljati. Nakon pada Virovitice 1552. ljudi panično bježe iz Podravine tražeći sigurnija prebivališta. Kanonska vizitacija iz 1665. spominje crkvu Majke Božje u Molvama i opisuje oltarni kip, uz napomenu kako crkva punih 160 godina nije kanonski pregledana.

Nakon povlačenja Turaka iz sjeverozapadne Hrvatske, ljudi se vraćaju u đurđevačke i virovske župe te broj stanovnika postupno raste. Prema popisu iz 1825. u Molvama je bilo 119 kuća s 1368 žitelja. Kako je broj Molvaraca sve više rastao, pokazala se potreba izgradnje nove i veće crkve. Gradnja je započela 1853. a crkva, građena u klasicističkom stilu, blagoslovljena je 1862., kada je Molvama upravljao župnik Franjo Drobčec. Nešto kasnije, župnik Blaž Tomašić dao je srušiti staru proštenišnu crkvu, koja je zapravo bila srednjovjekovna tvrđa, što je u kulturno-umjetničkom smislu bila golema šteta. Na njezinu mjestu podignuta je današnja kapela, u kojoj se tijekom godine čuva čudotvorni kip Majke Božje Molvarske. Svake se godine taj kip, u velikoj procesiji, prenosi iz kapele u župnu crkvu za blagdan Velike Gospe.

Posebno je duhovno-pastoralni život dobio maha kad su 1940. u Molve došle ss. milosrdnice, koje i danas ovdje imaju svoj samostan. Po sačuvanim zapisima župa Molve darovala je u novije vrijeme 17 svećenika, od kojih je mons. Đuro Kokša postao pomoćni biskup u Zagrebu, te 14 redovnica. K tome treba pridodati petoricu klerika koje je smrt zaustavila na njihovu putu prema oltaru. Red franjevaca konventualaca dobio je dosta zvanja iz Molva, počevši od pokojnog o. Vinka Vinceka, sve do današnjih šest živućih svećenika redovnika, među koje spadaju braća Hontić, jedan kao generalni asistent u vrhovnoj upravi Reda, drugi kao apostolski penitencijar u Vatikanu.

Već iz daljine panoramom ovoga podravskoga marijanskog prošteništa uzdiže se svečano oblikovano pročelje i vitki visoki crkveni toranj nove župne crkve, podignute na pjeskovitom brežuljku. Iako po svojim dimenzijama smiona gradnja, nije neobična za staro i slavno marijansko svetište, u kojemu su vjera i zavjet čudotvornom kipu Majke Božje Molvarske gotovo pet stoljeća stare zaštitnice mjesta i župe činili sastavni dio molvarske svakodnevice. Ova zaista impozantna građevina predstavlja najraniji poznati rad Franje Kleina, zagrebačkoga graditelja iz druge polovice 19. stoljeća.

Crkva je građena kao jednostavna longitudinalna građevina u obliku latinskoga križa s transeptom i izdvojenom polukružnom apsidom, u kojoj je smješten glavni oltar. Prostor crkve osvaja svojom veličinom i mjerama: duljina iznosi 43 metra, visina 15 metara, a širina transepta 27 metara. Zvonik je visok 45 metara. Unutrašnjost crkve oslikao je zagrebački slikar Antonini, koji je svojih 26 fresko-slika u crkvi završio 1890. godine.

Posebno bogatstvo, duhovno i umjetničko, predstavlja gotički kip Majke Božje Molvarske, izrađen od lipova drveta. Kip prati čudotvorno obilježje i potječe iz ranoga srednjeg vijeka, a Molvarci su ga, prema predaji ili legendi, dobili iz jednog samostana s druge strane Drave. I Marija i Isus nose na glavi velike krune baroknog oblika. Kip je s krunom visok 70 cm. Oko ovoga kipa ispletene su razne legende, prema kojima su Molvarci sredinom 16. stoljeća, bježeći pred Turcima, kip zakopali u zemlju blizu kapelice, vjerujući da će se brzo vratiti. Kako se njihovo progonstvo oduljilo, ljudi su zaboravili na kip. No, prema legendi, neki vol je slučajno pasao travu i svojim rogom zaparao zemlju i iskopao Bogorodičin kip. Glas o čudesnom pronalasku ubrzo se proširio krajem i narod je već u 17. stoljeću počeo hodočastiti kipu i svetištu.

U posljednje vrijeme uz tradicionalno štovanje Majke Božje, koje doseže svoj vrhunac nekoliko puta godišnje (Uskrsni ponedjeljak, Duhovski ponedjeljak, Velika Gospa), budi se i štovanje sv. Filomene, mlade kršćanske mučenice, čiji je kip s početka 20. stoljeća (u stilu tirolske škole) bio zatvoren u podnožju pokrajnjeg oltara sv. Antuna. Kad je nedavno izložen vjernicima na čašćenje, razvio se kult ove grčke princeze koja je početkom 4. stoljeća položila svoj život iz vjernosti prema Kristu. Danas dolaze organizirano mnogi hodočasnici, a i sami molvarski vjernici, sve više njeguju štovanje svete Filomene, zaštitnice čistoće, i organiziraju hodočašća u talijansko svetište sv. Filomene u Mugnano del Cardinale. Njezin se blagdan slavi 10. kolovoza.


 

Zanimljivosti

 

Sv. Filomena

Mons. dr. Juraj Mađerec

 


 

Galerija

gmolve02gmolve03gmolve04gmolve06gmolve07

© Hrvatska Provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca | Dizajn: NiV