Franjevci konventualci

Franjevci konventualci čine jednu od tri velike obitelji franjevačkoga Prvog reda, zajedno s Malom braćom (koji su nastali ujedinjenjem opservanata, reformiranih, bosonogih, rekolekta potkraj 19. stoljeća) i franjevcima kapucinima.

zivot_sv_franje2

Vrlo brzo, već za prvog stoljeća franjevačke povijesti, dolazi pomalo da račvanja jedinstvenog Reda u dva smjera: u jednome su prevagu imala braća sklonija strožem opsluživanju Pravila sv. Franje, dok su u drugome pretežito živjela braća koja su prihvatila blaži način življenja Pravila. Ova su braća boravila većinom u većim samostanima, pa se odatle vrlo brzo razvio pojam koji i danas obilježava onu braću Prvoga franjevačkog reda, a kojih je život bio nešto ublažen papinskim povlasticama i oprostima: franjevci konventualci. Velik dio tih samostana i crkava sačuvali su do danas, kao što je bazilika sv. Franje u Asizu (s grobom sv. Franje), bazilika sv. Antuna u Padovi (sa svečevim grobom), bazilika sv. Križa u Firenci (zbog grobnica velikih talijanskih umjetnika često nazvana «nacionalnim panteonom»), bazilika sv. Franje u Bologni, i mnoge druge brojne velike crkve širom Italije i ostale Europe. Uz takve velike crkve konventualci su razvili apostolat prilagođen pretežito urbanim sredinama. Ta je značajka pratila i još uvijek prati konventualsku obitelj do dana današnjega.

Franjevci konventualci slijede Pravilo («Regulu») sv. Franje napisano 1223. godine, koje Honorije III. odobrava, a koje slijede i ostala mala braća franjevačkoga Prvog reda (opservanti i kapucini). Oporuku sv. Franje franjevci konventualci ne smatraju obvezujućom u pravnom smislu, nego samo kao ispravom nadahnuća i usmjerenja. Konkretan način života i djelovanja određuju Konstitucije, koje se s vremenom mijenjaju i prilagođuju raznim potrebama.

Odijelo braće Reda franjevaca konventualaca izvorno je bilo pepeljasto-sive boje, sve do Francuske revolucije, a nakon toga braća preuzimaju crnu boju haljine, koja je opasana bijelim pascem, kukuljica (kapuca) je nešto dulja nego u ostalih franjevaca, doseže do laktova, a za obuću se uglavnom koriste cipele, a ne sandale kao u ostalih franjevačkih ogranaka. Crna boja habita se i danas koristi uglavnom u zemljama europskog kontinenta, dok u zemljama misija i Trećeg svijeta ponovno počinju s nošenjem habita pepeljasto-sive boje.

U svakodnevnom životu franjevci konventualci, poput svih ostalih franjevaca, provode tzv. mješoviti život, kombinaciju duhovnog i apostolskog rada, pa dan obično počinju zajedničkom molitvom i svetom misom, da bi se podvečer ponovno okupili na večernju molitvu. Između toga cijeli dan ostaje na raspolaganju za apostolsko djelovanje. U posljednje vrijeme župni pastoral preuzima sve više maha, ali franjevci konventualci, uz marijansku pobožnost, posebno njeguju i apostolat pisane riječi (po uzoru na sv. Maksimilijana Kolbea), a karitativno djelovanje isto tako zauzima istaknuto mjesto u apostolatu (po uzoru na sv. Antuna Padovanskoga).

Red franjevaca konventualaca, na dan 31. prosinca 2012., brojio je 4.297 članova, među kojima je 2.924 svećenika. Generalna kurija: Convento dei Santi XII Apostoli, Piazza dei Santi Apostoli 51, 00187 Roma (Italija).

© Hrvatska Provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca | Dizajn: NiV